17.11.13

Mudra misao br. 1: Ciljevi i braunizi



Posle svih predavanja na kojima sam bila ovih dana i svih tih motivišućih priča, podsvesno razmišljam o putevima karijera, o inspiraciji, idejama, ciljevima, radnom vremenu od 8 sati, preduzetništvu. Zato sam odlučila da zapišem nešto od toga, pre svega nešto što sam shvatila o ciljevima uopšte. 

Uvek sam se divila ljudima koji mogu da kažu "imam zapisan cilj i težim ka njemu". Pre svega što smatram da je potrebno mnogo hrabrosti da bi neko zapisao svoj cilj. To onda znači da si se i obavezao da ga dostigneš. Ja retko kad to radim za samu sebe, ne zato što nemam hrabrosti (a možda ni nemam) već zato što nikad nisam imala neki konkretni san koji želim da ostvarim. I pitam se, kako to ljudi mogu sa 20 godina tačno da znaju gde hoće da budu za deset godina? Koja je magija u pitanju? Kako konkretno možeš da znaš čime hoćeš da se baviš, kako možeš da znaš da će te baš to ispunjavati? Evo od osnovne škole do treće godine srednje sam promenila najmanje pet fakulteta koje bih želela da upišem. I upisah FON igrom slučaja, ispalo je dobro, ali pravo da vam kažem, nisam ja imala pojma šta hoću da postignem. 

Shvatila sam da, ukoliko nisi onaj srećni tip čoveka koji zna da hoće da bude gitarista ili revizor do kraja života, onda treba da se prepustiš svim tim interesantnim stvarima koje postoje oko nas. Na kraju dana, ako probaš sve, iskristalisaće se makar ono što NE želiš da radiš. 

A sad, zašto je dobro imati ciljeve? Iskreno, mislim da nije stvar u postizanju nekih vanzemaljskih poduhvata. Stvar je u tome da ti, na kraju tog poduhvata, budeš svestan da si nešto uradio. Imam često momente kad nemam pojma šta sam ja to uradila, a jesam uradila svašta. Treba imati u vidu neke male ciljeve koji će nas, kada ih ostvarimo, učiniti srećnim jer ne stojimo u mestu nego napredujemo. Da shvatimo da je svo to cimanje imalo smisla, i da nas motiviše da radimo dalje. Tako se stvaraju velike stvari.

A sad recept, ono što je uticalo da budem ovako mudra: kolač pun crne čokolade, takozvani brownies. Nešto ga jako često srećem ovih dana, na New Leaders Conference, kod Veljka na ručku, pa sam pretpostavila da ima udela u svom tom razmišljanju.

Potrebno vam je:

  • 2 jajeta
  • 200g čokolade za kuvanje
  • 50g maslaca (može i margarin)
  • 70g brašna
  • 70g šećera (ja stavih žuti)
  • 30g lešnika
Priprema:

1. Otopite čokoladu, šećer i maslac na pari (to znači da otopite u metalnoj činiji koja stoji na šerpi u kojoj voda ključa).


2. U činijici umutite jaja i dodajte brašno. Onda dodajte ovo što ste otopili.

3. Dodajte lešnike.


3. Pecite 20 minuta na 200°C i pazite da se ne presuši jer je fora da se uhvati korica koja je hrskava, a unutra da bude mekano. Ja nisam imala neki adekvatni pleh za ovu količinu, pa sam improvizovala :D 



24.7.13

Nudle sa piletinom i povrćem

Nudle su azijske špagete :) Probala sam to u Beču prošle godine i od tad moja sestra i ja pričamo kako ćemo da ih pravimo kući. Kupile smo ove nudle u Merkatoru ispod Beograđanke. 




Potrebno je za 3 osobe:

  • 300g nudli
  • 300g pilećeg belog mesa
  • 1 velika šargarepa
  • 1/4 glavice kupusa
  • 300g pečuraka
  • so, biber
Priprema:

1. Narendati (odvojeno) kupus i šargarepu, a pečurke iseckati tanko. Meso iseći na sitne kockice. 
2. Posebno propržiti po 3-4 minuta prvo šargarepu, onda kupus. Ostaviti u činijici sa strane. Onda propržiti pečurke dok ne omekšaju i promene boju. Isto ih ostaviti u činijici.
3. Propržiti meso, posoliti, pobiberiti. Kada je prženo, dodati svo povrće unutra da se proprži zajedno. Posoliti po ukusu.
4. U međuvremenu skuvati nudle. Ne treba im puno tako da pazite da ih niste prekuvali :) 
5. Procediti nudle i pomešati sa piletinom i povrćem.

Prijatno! :))

20.7.13

Omlet sa paradajzom

Omle du fromaž

Potrebno vam je (za jednu porciju):

  • 2 jajeta
  • 1 mali paradajz
  • 30g kačkavalja
  • malo svežeg peršuna
  • so



Priprema:
1. Iseckate paradajz na sitne kockice i propržite na malo ulja.
2. Kada počnu kockice da se raspadaju i da budu mekše, ubacite jaja. Brzo mešate da postanu omlet. Posolite.
3. Kad bude skoro prženo jaje, dodate kačkavalj iseckan na listiće, sitno iseckan peršun, i promešate. 

Prijatno :)

16.7.13

Musaka

Mislim da je musaka pravo studentsko jelo, za one studente koji imaju rernu u svom stanu. Prvo što je jeftino i velika količina se napravi za vas i vaše drugare, a drugo što je jednostavno i zabavno za napraviti :) 
Na stranu to što smo ovu tepsiju pojeli samo Veljica i ja!
Moram da napomenem da ova moja NIJE kao ona u menzi i da će vam biti jako ukusno :)




Potrebno vam je:

  • 2-3 velika krompira
  • 300g mlevenog mesa
  • omanji crni luk
  • so, biber, mirođija
  • jaje
  • šolja mleka
Priprema:

1. Iseckate crni luk i propržite na ulju. Onda dodate meso i pržite dok ne postane sivkasto. Posolite, pobiberite, dodate kašičicu mirođije.
2. Krompire naseckate na kolutove debljine pola cm. Tepsiju nauljite, onda poređajte po dnu jedan red kolutova. Posolite krompire. Sipajte dve-tri kašike nadeva (ne mora skroz da prekrije krompire).
3. Ređate sledeći sloj krompira, posolite, pa opet meso i tako dok se ne potroši materijal. Meni uglavnom ispadne dovoljno za 4 sloja.
4. Umutite jedno jaje sa mlekom i prelijte preko svega.
5. Pecite ~45 minuta na 200°C. Gotovo je kada krompiri na površini porumene i kada možete da čačkalicom probodete krompire, odnosno da su meki.



Prijatno!! :))

15.7.13

Plavi patlidžan kao prilog

Danas sam kuvala mojoj Anjici večeru za moj rođendan. Htela sam da je lepo ugostim i da joj spremim nešto što je fensi i ukusno i neobično. Ovo je ispalo adekvatno :)

Potrebno vam je: 

  • jedan veći plavi patlidžan
  • 100 ml neutralne pavlake za kuvanje
  • so, biber, vegeta
  • rakija
  • estragon
Priprema:

1. Iseckajte plavi patlidžan na kolutove širine 1 cm.
2. Stavite ih u ključalu vodu i kuvajte 7-10 minuta, da malo omekšaju. Izvadite iz vode i dobro ih ocedite.
3. Posolite i pobiberite. Uvaljajte svaki kolutić u brašno. 
4. Zagrejte ulje u tiganju i propržite svaki kolutić.
5. Kada sve bude isprženo, u isti tiganj dolijte malo vode (polovinu čaše od jogurta), stavite kašičicu vegete i pustite da provri. Onda dodajte jednu čašicu rakije, i kada ispari vratite patlidžan unutra. Dolijte celo pakovanje pavlake, pola kašičice estragona i isključite ringlu. Mešajte. Proverite ukus i dosolite po volji.

Ovo je fino uz pirinač i mesce!
Prijatno!!!! :)



15.3.13

Depresivno vreme mix (7 minuta)

Danas sam došla kući sa prakse mnogo umorna i mrzelo me je da izađem iz kuće da kupim nešto tipa pljesku, pa sam uzela i stavila da skuvam supu prvo dok sam blejala na fejsu.
Kad se belo meso skuvalo htela sam da ga ispohujem ali nisam imala jaja (i opet me je mrzelo da odem do prodavnice).
Onda sam pogledala šta imam u frižideru i našla neku roštiljsku kobasicu. I reko' nek ide život pomešaću sve pa šta ispadne. I ispalo je super :D Kao neki kinesko-španski miks

Potrebno vam je (za 2 osobe):
  • 50g kobasice
  • 100g skuvanog belog mesa
  • 50g svežeg kupusa
  • 1 crni luk
  • kari, biber, so
Šta sam uradila:
  1.  Prepržila sam luk (ali ne iseckan sitno nego samo na kolutove). (2 min)
  2.  Dodala sam isečenu kobasicu. (1 min)
  3.  Dodala sam isečeno belo meso. (2 min)
  4.  Posolila, dodala biber i kari (po volji, ja volim ljuto pa sam dosta stavila)
  5.  Nasekla kupus i propržila. (2 min)

2.2.13

Zašto je neka hrana nezdrava?

Znam da niko od nas nema toliko vremena da čita ono što piše na etiketama proizvoda i da razmišlja o tome kolko su sve te stvari štetne za naš organizam, ali s obzirom na to koliko te namirnice mogu da ugroze naše zdravlje, definitivno treba da obratimo pažnju! 

Malo sam istraživala i našla neke proizvode za koje je naučno dokazano da su štetni, najčešće zbog hemikalija sa kojim se prave. 

Suvomesnati proizvodi

To su parizeri, kobasice, viršle, šunke i ostale stvari koje kupujemo za doručak i bezbrižno klopamo.

Prva loša stvar je što se ove prerađevine prave od mesa koje uopšte nije ni ukusno (kosti, hrskavica, masnoća, itd.), pa mu se dodaju voda, mnogo soli i aditivi, da bi dobilo ukus. 

Druga loša stvar je što se ovim proizvodima dodaju hemikalije (preciznije - natrijum nitrit) da bi meso dobilo crvenu boju i izgledalo sveže. Inače, dozvoljeno je da parizeri i šunke imaju do neverovatnih 70% vode! (a moja mama, koja se bavi kvalitetom hrane, kaže da u toku cele svoje karijere nije srela nijedan proizvod koji je imao manje)

To u stvari znači da mesne prerađevine imaju prvo vode, pa soli, pa aditiva i hemikalija i na kraju vrlo malo pravog mesa u sebi. 

Svetski fond za istraživanje raka je poručio da su mesne prerađevine previše opasne za zdravlje ljudi i da treba da se prekine sa konzumacijom istih! (evo, da ne mislite da izmišljam, pročitajte sami http://institutefornaturalhealing.com/2012/04/processed-meats-declared-too-dangerous-for-human-consumption/)



Ja sam ove proizvode potpuno izbacila iz svoje ishrane, i to ne zato što sam znala sve ovo, već zato što mi se smučilo kako grozno izgledaju i mirišu i počeli su da mi se gade. 

Umesto toga, za doručak jedem najčešće žitarice sa mlekom. Verujem da ima onih koji ne vole da to jedu ali  ima puno alternativa, samo treba biti malo kreativan :)


Konzervirana hrana




Večina ovih namirnica ima sastojak koji se zove bisfenol-a (BPA) i koristi se kao zaštitna obloga u konzervama. Takođe se koristi i za očvršćavanje plastike, odnosno za flaše i posude od plastike.

BPA se u organizmu ponaša kao estrogen (hormon) i remeti balanas hormona u organizmu. Utiče na neplodnost kod žena, probleme sa potencijom kod muškaraca, bolesti jetre i srca, dijabetes, poremećaj metabolizma, itd... Posebno je opasna za malu decu. Danska je prva zemlja koja je 2010. zabranila upotrebu ove supstance kod hrane za decu do 3 godine. Fabrike su počele da pakuju svoje proizvode u tegle ili da koriste neke druge aditive koji ne štete.

Umesto da kupite paradajz u konzervi, kupite onaj u tetrapaku. Izbegavajte da koristite flaše od plastike koje su dugo stajale na suncu. Obratite pažnju :)




Voće i povrće van sezone

Ove namirnice sadrže pesticida toliko da mogu da ubiju konja.

Najviše ih ima u jabukama, paprikama, krompiru, grožđu, jagodama, kruškama, nektarinama. Sećam se slike koja je kružila Internetu, deklaracija paprike na kojoj piše "kora nije jestiva" (šta jeste majku mu??). Zato treba izbegavati "veštačko" voće i povrće, odnosno treba ga jesti kad mu je i vreme, jer i nije realno jesti papriku u februaru. Pogotovo zato što se pesticidi ne mogu oprati iz povrća i voća.
Jeste, sigurno je prirodno da budu i žuta i crvena i zelena a napolju veje sneg. 



Voće i povrće za koje je manje verovatno da će imati hemikalije u sebi su: luk, kupus, grašak, banane, kivi, brokoli.